Koŋgo kɛ lɩm pɔɔ ŋga kɛ-tɛ lɛ, Afrika hɛkʊ taa nɛ kalɩna piyasi sɔsɔsɩ sɩwɛ kɛnɛ Afrika nɛ haɖɛ yɔ kɩŋ kamaɣ yɔ yɔ nɛ kɛtɛzʊʊ ajɛyɛ sakɩyɛ pɩkɩlɩna Koŋgo ɛjaɖɛ waɖɛ ndɛ taa nɛ kɛkpɛndʊʊ ka-tɩ Atɩlantɩkɩ teŋgu taa. Lɩm pɔɔ sɔsɔ ŋga kapɩsɩ kamaɣ nɛ Koŋgo waɖɛ tɛ ŋgʊ ɛjaɖɛ nɛ Koŋgo ɛjaɖɛ nɛ Aŋgoola ɛjaɖɛ ɖɔɖɔ. Payaɣ pɔɔ ŋga kɔ-hɔɔlʊʊ sɔsɔʊ se Lwalaba yaa Lualaba nɛ pɩnzɩ 1970 nɛ 1990 pɩpɩsaɣ Sayiiri alɩwaatʊʊ taa lɛ, payaɣ pɔɔ ŋga kekpeekpe se Sayiiri.

Satellite picture of the Pool Malebo section of the Congo River
Matadi

Kalɩkɩŋ talɩ kilomɛta 4700 nɛ kɛ-kɛ kedeŋga taa pɔsɩ kɩɖalaɣsɩ taa pɔɔ lutozo ŋga Amazonɩ wayi pɩlɩna kɛ-tɛ pɔɔ hoɖe 80 832 m3/s yɔ pɩkɩla kɔyɔ. Pɩsa nɛ pewili nɛ patɩlɩ teŋgu lɩŋguu palɩza nɛ pɩlɩna lɩm pila ɖalakɩŋ yɔ pɩnaɣ 2008 taa nɛ pɩwɩlɩɣ se lɩm pɔɔ ŋga kakɩlɩna lɩŋguu kedeŋga kpeekpe taa. Kɛ-tɛ lɩŋguu cɛzʊʊ mɛta waa 220 nɛ pɛwɛ ɛzɩ lɩm huyuu nɔmɔŋ lɩm tɛɛ yɔ. Lɩm mbʊ pɩtaa wɛ likaŋ sɔsɔŋ weyi papɩzʊʊ pamazɩɣ yɔ nɛ pɩwɛ kʊñɔŋ nɛ piyɔɔ kɩŋ mbʊ pʊyɔɔ yɔ heelɩm ɖoŋ hʊwa tuda.

Alɩwaatʊ ndʊ Pɔrɩtɩkɛ kpɛlɛkɩyʊʊ Diogo Cão kɔma takʊʊ se ɛkpɛlɛkɩ Koŋgo pɔɔ ɛwadɩyɛ taa ɖɩsʊyɛ pɩnaɣ 1482 yɔ ɛma pɔɔ kɩdeŋ yɔ koloŋga nɛ kaaŋ se pɩwɩlɩ se ɛɖɔm nɛ peɖe kɩŋ. Mbʊ pɩkpaɣna nɛ paya-kɛ kacalaɣ yaʊ se Rio de Pedrão pʊtɔbʊʊ se koloŋga pɔɔ. Koŋgo kewiyaɣ tɛ wɛʊ lɩm ɖɩlɩyɛ cɔlɔ yebina se Pɔrɩtɩkɛ waa ɛyaa pɔɔ ŋga se Koŋgo.

Tɔsʊʊ tɔm taa lɛ, Koŋgo pɔɔ kɛnɛ kɛna wazaɣ kamaɣ fɛyɩ. Kɔ-nɔɔ yɔɔ kɛ pakɩlɩɣ tadɩyɛ labʊ; ɖɔɖɔ lɛ, peeɖe kɛ ladiɖiki mɩŋ lɩɣna. Pɔɔŋga kɔyɔɔ ɖɔɖɔ kɛ pama ladiriki mɩŋ kɩkaaŋ. Mbʊ lɛ ɛjaɖɛ kewiyaɣ tɛ piya yaɣ pɔɔ ŋga se Nzadi yaa yɔɔdɔɣ taa lɛ, Nzaï. Tɔmpiye ndɩ Pɔrɩtɩkɛ waa lɩzɩɣ ɖɩtɔbʊʊ kpaɖʊ hɩʊ nɛ loɖo taa nɛ pɩpɩsɩɣ Zaïre, hɩɖɛ ndɩ Mobutu lakɩna nɛ tʊmɩyɛ nɛ ɛya se waɖɛ Koŋgo ɛjaɖɛ nɛ ɖɔɖɔ lɩm pɔɔ mbʊ pɩnzɩ 1971 pɩtalɩ 1997.